SFRJ četvorotočkaši: Šta su pravili i vozili Jugosloveni?


Da li ste znali da je bivša Jugoslavija zauzimala značajno mjesto u proizvodnji automobila u ovom dijelu Evrope? Danas, u drugoj deceniji XXI vijeka, knjiga se svela na dva slova – FIAT u Kragujevcu i Renault u Novom Mestu.

Automobili su se proizvodili u Kragujevcu, a sklapali u Kikindi, Sarajevu, Novom Mestu i Kopru, podsjeća portal Lako do kola.
Od čuvenog Fiće, preko NSU Princa, Austin Minija, Volkswagen Bube, Renaulta 4, Citroena Dijana, Opela IDA, pa sve do Volkswagen Golfa, SFRJ se mogla pohvaliti značajnom produkcijom i prodajom automobila i razvojem jedne od tehnološki najrazvijenijih industrija, orijentisane na veliko tržište od više od 20 miliona ljudi.
Kao nesvrstana država i svojevrsna tampon zona između Istoka i Zapada, SFRJ je imala tu sreću da su se na njenim putevima mogli vidjeti automobili proizvedeni u oba suprostavljena bloka, pa nije bilo nikakvo čudo da se na ulici mimoiđu Lada i Mini, Škoda i Opel ili Trabant i Renault 4.

Šta se sve proizvodilo u SFRJ?

Malo je poznato da je Zastava prvi ugovor sa FIAT-om potpisala još 1954. godine i po njemu počela da sklapa model FIAT 1400 BJ. Međutim, usljed slabe kupovne moći i loših puteva, došlo se do zaključka da je bolje preći na proizvodnju manjeg i jeftinijeg automobila.
Tako je izbor pao na model Zastava 750, poznat kao Fića. A poslije nje dolaze čuveni Tristać, pa Zastava 101 – popularni Stojadin, a zatim Yugo i Yugo Florida.
Fabrika u Kragujevcu je proizvela ukupno 923.487 Fića i 202.160 Tristaća u različitim varijantama.
Posljednji Yugo, Stojadin i Florida su izašli iz Zastave 20. novembra 2008. godine. Do tad u Kragujevcu je proizvedeno ukupno 794.428 popularnih Jugića, 1.273.532 Stojadina i oko 30.000 Florida.
Rekordan izvoz kragujevačka fabrika je zabilježila sredinom osamdesetih godina, kada je u SAD svoje kupce potražilo 147.000 automobila Yugo, a rekordnu proizvodnju 1989. godine, u kojoj je sa fabričkih traka izašlo čak 220.000 vozila.

Pod Alpima su se pravili odlični automobili

U najvećoj slovenačkoj luci, Kopru, u saradnji Tomosa i Citroena 1964. godine nastaje zajednička firma Cimos. Pored Spačeka i čuvenog Citroena DS Ajkula, u Kopru su se sklapali i Ami, Dijana, AX, CX, BW, Viza i GS.
U fabrici IMV u Novom Mestu od 1967. su se sklapali automobili marke Ostin. Pomenućemo samo Ostin 1300, 1500, 1750, ali i planetarno poznati Mini 1000.
Već 1972. godine IMV ulazi u strateško partnerstvo sa Renaultom i počinje sa proizvodnjom popularnog Renaulta 4.
Pored ovog modela, u Novom Mestu su se, za tržište SFRJ, pravili i Renault 12, Renault 16, Renault 18 i čuveni Renault 5.
U Sloveniji je ukupno proizvedeno 576.960 Renaulta 4, a cijena ovog modela u SFRJ je bila oko 8.000 njemačkih maraka.

Proizvodnja automobila u BiH počinje 1965.

U sarajevskom naselju Vogošća osnovan je PRETIS – (skraćenica od Preduzeće Tito Sarajevo) koji je prevashodno bio dio namjenske industrije.
Te 1965. godine u PRETIS-u počinje sklapanje automobila NSU Prinz koji je širom otvorio vrata Volkswagenu koji će se u BiH praviti automobile sve do raspada Jugoslavije i početka rata.
Ukupno je sklopljeno 15.000 automobila Prinz, ali se NSU nije dugo zadržao u Sarajevu, pošto se ubrzo utopio u Volkswagen.
Međutim, 1969. godine dolazi do potpisivanja ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između UNIS-a i Volkswagena po kome su ubrzo izgrađene hale površine 40.000 kvadratnih metara u kojima će se proizvoditi VW Buba, možda i najpopularniji Volkswagenov model svih vremena.
Tako je nastao TAS – Tvornica automobila Sarajevo, sa udjelom Unisa i Volkswagena u vlasništvu u odnosu 51:49.
Buba se u Sarajevu proizvodila od 1972. do 1976. godine u tri verzije- 1200, 1300 i 1303, a sa TAS-ovih proizvodnih traka je izašlo oko 30.000 ovih automobila.

Njegovo veličanstvo Golf

Golf I se sklapao u TAS-u od 1976. do 1985. godine, kada u proizvodnju ulazi sljedeća generacija ovog popularnog automobila Golf II.
Do 1992. godine u Sarajevu je ukupno proizvedeno 150.000 Golfova.
Još jedan interesantan podatak vezan za TAS je i da su se modeli VW Caddy i VW Jetta za evropsko tržište proizvodili isključivo u sarajevskoj Vogošći.

Kikinda – saradnja sa Opelom

Saradnja AD Livnice Kikinda sa Opelom je počela još 1969. godine kroz izvoz metalnih odlivaka za potrebe njemačke fabrike, međutim 1977. Livnica potpisuje ugovor o saradnji sa General motorsom i tako nastaje IDA (Industrija dijelova automobila).
Kikindska fabrika je u zajedničkoj firmi IDA imala 51 posto vlasništva, dok je General motors posjedovao ostalih 49 posto.
U Kikindi su se, sa oznakom IDA, sklapali Kadet, Askona, Senator i Omega. Međutim, i za kikindsku fabriku je vezan jedan kuriozitet. Naime, Opel Senator je za naše tržište pravljen pod imenom Opel Kikinda.
Od 1977. do 1992. godine sa fabričkih traka u Kikindi je izašlo ukupno 38.700 Opela.

Oglasi